Hrvatska — jedina država članica EU-a koju je FATF uvrstio na ‘sivu listu’ za pranje novca i financiranje terorizma
“Akcije FATF-a mogu snažno utjecati na to kako se percipira financijski integritet zemalja.” — The Financial Times
4. listopada 2023. | Washington, DC | Radna skupina za financijsko djelovanje (FATF) je 22. lipnja 2023. uvrstila Hrvatsku, jedinu državu članicu EU-a, na ‘Sivu listu’ zemalja pod pojačanim nadzorom međunarodnog nadzornog tijela koje prati pranje novca i financiranje terorizma. Hrvatska vlada koja je zaglibila u bezbroj korupcijskih skandala uključujući zlouporabu sredstava poreznih obveznika Europske unije (EU), ponovno je krenula opasnim putem glumeći spin-doktora u kritičnom izvješću o Hrvatskoj kao novom središtu za pranje novca unutar EU.
U svom priopćenju FATF upozorava zemlje koje su stavljene na sivu listu da se uhvate u koštac sa strateškim nedostacima u svojim režimima za suzbijanje pranja novca, financiranja terorizma i financiranja proliferacije.
U izvješću o implikacijama uvrtstavanja zemalja na ‘sivu listu’ —
Financial Times je napisao: “Akcije FATF-a mogu snažno utjecati na to kako se percipira financijska poštenost zemalja.”
Opravdana zabrinutost o financijskoj poštenosti negativno će utjecati na Hrvatsku.
“Dodavanje Hrvatske na “sivu listu” FATF-a trebao bi biti poticaj potreban za pojačanu kontrolu nezakonitog novca i imovine koja teče u i kroz Hrvatsku,” rekla je Debra LaPrevotte, prijašnja posebna nadzorna agentica, Federalni istražni ured, Jedinica međunarodne korupcije, FBI-HQ. “Hrvatska je i dalje ogrezla u korupciji i prihvatila je novac iz Rusije i drugih zemalja u svoj sektor nekretnina, dok je istovremeno pružala sigurno utočište za jahte ruskih i ukrajinskih oligarha. Vrijeme je da Hrvatska bude u fokusu istraga o povratu ukradene imovine na Balkanu.”
“Umjesto da se suoče s ovim ozbiljnim problemima i ojačaju vladavinu prava, hrvatski su političari dopustili da se balkanska zemlja pretvori u utočište za oligarhe iz istočne Europe i transnacionalne mreže organiziranog kriminala”, rekla je Natasha Srdoc, suosnivačica International Leaders Summita. “Nacionalni i lokalni političari na županijskoj, općinskoj i gradskoj razini, zajedno sa svojim privatnim partnerima u kriminalu, ubiru golemu zaradu na rastućem tržištu nekretnina, izvlačeći sumnjiva sredstva iz nezakonitih novčanih tokova.”
U svom obraćanju, Natasha Srdoc govorila je o ozbiljnoj zabrinutosti zbog raširene korupcije na Balkanu, uključujući sve veći utjecaj Kine i Rusije u regiji, koje blokiraju ulaganja iz država sa snažnom vladavinom prava. Summitu su također nazočili David McAllister, predsjednik Odbora za vanjske poslove i član Izaslanstva za odnose s Parlamentarnom skupštinom NATO-a, zamjenik Odbora za međunarodnu trgovinu i Izaslanstva za odnose sa Sjedinjenim Državama; Radosław Sikorski, predsjednik Delegacije za odnose sa Sjedinjenim Državama, član Odbora za vanjske poslove i član Pododbora za sigurnost i obranu, te Rasa Juknevičiene, potpredsjednica Pododbora za sigurnost i obranu i bivša ministrica obrane Litve (2008–2012).
Business Insider je izvijestio da je Nigerija, koja je stavljena na sivu listu FATF-a u veljači 2023., izdala sljedeću javnu izjavu financijskim institucijama:
“Središnja banka Nigerije zatražila je da depozitne banke i druge financijske institucije te zemlje pažljivo prate sve poslove s organizacijama i pojedincima u i iz Kameruna, Hrvatske i Vijetnama. Posljedično, treba primijeniti pojačanu dubinsku analizu, a u težim slučajevima možda će biti potrebno primijeniti protumjere kako bi se zaštitio međunarodni financijski sustav.”
Hrvatsko nasljeđe korupcije dodatno razotkriva pukotine u predanosti Europske unije da se suoči s pranjem novca i pozove na odgovornost hrvatsku vladu i njen loš pravosudni sustav.
Izvješće koje je izdalo Vijeće Europe u prosincu 2021. | Hrvatska ignorirala rano upozorenje
“Hrvatska mora pojačati napore i kapacitete za sprječavanje i borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma” — Vijeće Europe | Izvješće za prosinac 2021
Prethodno izvješće Vijeća Europe iz prosinca 2021. otkrilo je ozbiljne nedostatke u rješavanju problema pranja novca u Hrvatskoj. U upozorenju Vijeća Europe stoji:
„Hrvatsku se stoga potiče da prioritizira identifikaciju, istragu i kazneni progon slučajeva pranja novca u skladu sa svojim profilom rizika, uskladi tumačenja i razumijevanje kaznenog djela pranja novca od strane pravosuđa i tijela za provođenje zakona s međunarodnim standardima i uhvati se u koštac s nepotrebnim odgodama u sudskim postupcima složenih kaznenih djela. Hrvatska bi također trebala poboljšati koordinaciju između financijskih obavještajnih jedinica (Financial Intelligence Unit — FIU), tijela za provođenje zakona (Law Enforcement Authorities — LEA) i tužitelja kada se radi o otkrivanju slučajeva financiranja terorizma, kako bi se osiguralo da su sve potencijalne aktivnosti financiranja terorizma identificirane, temeljito analizirane, istražene i procesuirane.”
Hrvatski način rada | Pranje novca i pomoć zapadnih poreznih obveznika istiskuju privatna ulaganja temeljena na profitu iz država s jakom vladavinom prava
Članak iz Euractiva od 6. svibnja 2023. izvijestio je o značajnoj zlouporabi sredstava poreznih obveznika EU-a. U Hrvatskoj. Prema Tamari Laptoš, voditeljici Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu, zagrebački ured EPPO-a pokrenuo je 23 istrage u 2022., ispitujući moguće prijevare ukupne vrijednosti €320 milijuna eura [sredstva poreznih obveznika EU-a]. Medij sa sjedištem u Bruxellesu izvijestio je: “Najistaknutiji skandal koji je EPPO istraživao uključivao je slučaj vrijedan €1,3 milijuna eura koji je doveo do optužnice protiv bivše vladine ministrice za EU fondove Gabrijele Žalac i troje njezinih suradnika u prosincu 2021.”
Dok su dosad u fokusu bili političari povezani s državnom vlašću, zviždači i antikorupcijski aktivisti podnijeli su kaznene prijave ističući slučajeve pranja novca i korupcije povezane s Gradom Rijekom.
USKOK (Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala,) tek treba službeno otvoriti istragu. U jednoj konkretnoj kaznenoj prijavi podnesenoj USKOK-u, a koja se odnosi na niz sumnjivih slučajeva međunarodnog pranja novca u Gradu Rijeci, zamjenica pročelnika USKOK-a, gospođa Sajonara Čulina, koja također djeluje iz Grada Rijeke, odbacila je prijavu, nakon što je dala 8 dana za dostavu dopunskih materijala.
U osnovi, USKOK uvijek može tražiti dopunske materijale (koji nikada neće biti dovoljni) i dati nerazumnih 8 dana, kako bi odbacio bilo kakvu kaznenu prijavu — čime štiti perače novca i korumpirane službenike.
Hrvatski nezavisni tjednik Nacional objavio je tvrdnje ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić o opstruiranju istrage protiv bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijele Žalac.
Umjesto da prizna postojanje ovih ozbiljnih problema, hrvatska se Vlada nastavlja igrati spin doktora na nedavnu vijest o stavljanju na sivu listu FATF-a, izdavanjem izjave da će “označiti sve kućice” i “ispuniti sve planirane mjere kako bi se nastavio proces jačanja mehanizama za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.”
Američke sankcije protiv Putinovog prijatelja Nikolaja Tokareva — Nekretnine u Hrvatskoj
Stvarnost na terenu otkriva da je hrvatska vlada ogrezla u korupciji s političarima i članovima njihovih obitelji koji gomilaju značajno neobjašnjivo bogatstvo. Ne postoji nikakav znak političke volje među saborskim zastupnicima ili lokalnim dužnosnicima na gradskoj i županijskoj razini, zajedno s međusobno povezanim pravosudnim i policijskim službenicima u zemlji, da se uhvate u koštac s korupcijom i pranjem novca.
Europska komisija — Pregled stanja pravosuđa za 2023.g. | Hrvatska najlošija u EU-u po percipiranoj neovisnosti pravosuđa i učinkovitosti zaštite ulaganja
Dana 8. lipnja 2023. Europska komisija objavila je Pregled stanja pravosuđa u zemljama EU-a za 2023. i otkrila da je Hrvatska pri dnu ljestvice po percipiranoj neovisnosti pravosuđa i učinkovitosti zaštite ulaganja.
Izvor | Europska komisija | Ocjena stanja pravosuđa EU-a za 2023
Europska komisija lansirala je Ocjenu stanja pravosuđa zemalja EU-a 2013.g. koristi ga za praćenje reformi pravosuđa u državama članicama.
U Izvješću o globalnoj konkurentnosti za 2019. koje je predstavio Svjetski gospodarski forum (WEF), neovisnost hrvatskog pravosuđa rangirana je na 126. mjestu od 141 zemlje, Hrvatska je ocijenjena najlošijom u Europskoj uniji (EU), te je dodatno zaostala za državama koje nisu članice EU-a, uključujući Rusiju, Ukrajinu i Srbiju.
Hrvatska, članica EU-a i NATO-a, ostat će odredište za pranje novca, sve dok hrvatski korumpirani političari namjerno blokiraju punu provedbu i provedbu zakona EU-a kako bi zaštitili svoje pozicije i stečeno značajno neobjašnjivo bogatstvo.
Ova balkanska zemlja, od nedavno članica Schengenskog prostora Europske Unije bez granica, postala je gospodarska, financijska i sigurnosna prijetnja Zapadu.
Suverene države zapadne Europe koje se pridržavaju strogih zakona, zajedno s Europskom središnjom bankom i Europskom komisijom, imaju dužnost i fiducijarnu odgovornost pozvati na odgovornost hrvatske državne institucije za njihovo sustavno dovođenje država članica EU u opasnost.
